Fakultetska diploma – Dali je Dovoljna za Pronaći Posao?

Fakultetska diploma – Dali je Dovoljna za Pronaći Posao?

U današnjem svijetu veliki je fokus na formalno obrazovanje ljudi i na stjecanje diplome. Mnogi mladi ljudi se fokusiraju na stjecanje što više znanja kako bi kasnije mogli imati koristi od tog znanja u smislu da bolje žive, rade bolji posao, imaju više novca, itd.

Drugim riječima da se lakše zaposle, rade društveno prihvatljiviji posao i imaju veće plaće. Ili jednostavno, imaju bolji standard života nego li naši roditelji, bake i djedovi.

Ipak iskustva i statistike pokazuju da to uvijek tako.

Ja sam već pisao o formalnom obrazovanju na ovome blogu, gdje sam u detalje obrazložio iz vlastitog iskustva dali se isplati studirati ili ne.

Naveo sam i neke druge detalje drugih ljudi u veze te teme.

Iako tema ovog članka nije direktno vezana za područje kojim se blog bavi. Volim o ovoj tematici napisati poneki koristan tekst.

Da formalno obrazovanje i fakultetska diploma nije garancija za dostizanje i postizanje materijalnog uspjeha vidimo svuda oko sebe.

Tu postoji nekoliko razloga zašto je to tako i nekoliko ključnih društveno ekonomskih problema.

Nedostatak Radnih Mjesta za Visoko Obrazovane

varioc za taj posao ne treba fakultetska diploma

Glavni problem je nedostatak visokokvalitetnih radnih mjesta. Taj problem malo ljudi razumije, želi razumjeti i želi prihvatiti kao činjenicu.

U posljednjih deset do petnaest godina u Hrvatskoj, a sigurno i susjednim zemljama otvorio se je značajan broj novih obrazovnih ustanova (visokih škola, učilišta, veleučilišta)

Sustav visokoškolskog obrazovanja je u Hrvatskoj poprilično razvijen i izgrađen. U smislu ponude studijskih programa i učilišta.

Kada posjetite bilo koji grad u Hrvatskoj, rijetko ćete u nekom gradu naići na situaciju da u tome gradu nema nikakva privatna ili državna visoko obrazovna ustanova.

Jedino oni mali gradići do deset, petnaest tisuća stanovnika nemaju nikakav fakultet ili visoku školu.

Međutim s druge strane, ogromna je rupa u ekonomiji i privredi tih gradova i krajeva.

U mnogim gradovima u Hrvatskoj, pa čak i manjim gradićima nećete vidjeti neke razvijenu industrijsku ili razvojnu industriju u velikom broju.

Nje čak niti nema i tamo gdje je ima, u većini slučajeva su to mahom proizvodna poduzeća koja ne trebaju u velikom broju visokoobrazovanu radnu snagu. Već radnu snagu niže razine obrazovanja koja će raditi na manipulativnim poslovima u proizvodnji, transportu, preradi i trgovini.

Npr, velika je potražnja za radnicima u proizvodnji koji rade razne jednostavne do ma nešto malo složenije poslove u proizvodnji. Zatim majstorima kao što su zavarivači, bravari, tesati, limari, autolimari, mehaničari, elektromehaničari i električari.

Za taj posao ne treba fakultetska diploma. Ali takvog posla ima svuda.

Zavarivači i bravari su veoma traženi u gotovo svakoj metalno prerađivačkoj tvrtki.

Jednostavan zaključak je da ima ponude u sustavu visoko školskog obrazovanja. Ali nema potražnje za visoko obrazovanim osobama u gospodarstvu.

I sad je pitanje ako je to točno, a znamo da je točno. Zašto roditelji forsiraju fakultetsko obrazovanje svoje djece, ako fakultetska diploma sve više gubi svoju vrijednost koju je prije imala?

Ja mogu napisati, opet iz svojeg iskustva. Zbog nekih svojih želja i ponosa na svoje dijete. To je razumljivo.

Dali će prije posao pronaći osoba sa fakultetom ili bez fakulteta?

Pronaći će posao i jedna i druga, ako se angažira dodatno izvan sistema obrazovanja.

Ono što vidim oko sebe je da na kraju ljudi rade bilo kakav posao samo da bi zaradili novac, bez obzira na školu ili fakultet koji su završili. Kao da ima fakultetska diploma ne znači ništa.

To je interesantna stvar.

Mnogima nije, mnoge boli briga. „a šta da ti ja radim… a tako je svuda….

Dakle, dali je to pošten i ispravan postupak prema sebi i društvu?

Tolike godine ulaganja vremena i novca na obrazovanje, na učenje, na trud i na kraju ništa od toga.

Postade akademski građanin. Akademski obrazovan.

Na kraju rade neki posao koji su mogli i bez tog fakulteta ili čak i bez te srednje škole.

Problem je manjak visoko kvalitetnih radnih mjesta. Ali nije to jedini problem.

Mlade cure završe srednju ekonomsku školu i na kraju rade u drvnoj industriji, kao običan manipulativan radnik u proizvodnom pogonu.

Pitanje je zašto?

Zato je jer je to društveno prihvaćeno. Zato jer se to od tebe očekuje.

Onda se pojave razlozi i objašnjenja tipa: „a šta da ti ja radim… a tako je svuda….”

Tebi ne mora biti tako.

Treba se zapitati zašto se mlada osoba dovede u takav položaj? U takvu jednu lošu situaciju iz koje je nekada veoma teško i naporno pronaći izlaz.

Odgovor nije jednostavan i sastoji se od više razloga. Evo koji su to sve razlozi:

  • Totalno loše usmjeravanje od strane roditelja i loš izbor srednje škole
  • Za vrijeme obrazovanja učenje teorije, bez mnogo praktičnih vještina (izuzetak su obrtnička zanimanja)
  • Izlaženje iz škole bez vještine praktičnog rada – ne znaš ništa vrijedno praktično raditi za što bi te poslodavac platio. Platio na temelju vrijednosti (proizvod, usluga) koju generiraš kroz rad.
  • Zato jer te nitko drugi ne potiče da radiš nešto korisno i pametno, osim da ideš u školu i imaš sve petice.

Naravno, dijete od 14, 15 godina je podložno manipulaciji.

Nema svoj stav i drugi rade s njime što žele. Neki su malo problematični, ali velika većina je poslušna i podložna slušanju drugih.

U toj dobi ne razumiješ dovoljno svijet, ne shvaćaš činjenice. Nemaš iskustva.

Ne razumiješ što je činjenica, a što pretpostavka.

I na kraju je čovjek tu gdje je spletom okolnosti koje su ga dovele u takvu poziciju i položaj.

Da bi se to promijenilo potrebno je uložiti mnogo napora i truda.

Ali, i razumjeti specifičnost situacije. Nekada je to lakše nekada teže.

Nezahvalno je davati neke generalne savjete što i kako. Ali, ako bi to bilo potrebno i poželjno onda je korisno reći da ne treba ulaziti u neka nepotrebna dugovanja i troškove. Pronaći posao s kojim će osoba biti koliko toliko zadovoljna i da je to posao po mogućnosti na kojem se mogu naučiti raditi korisne stvari. Steći korisno znanje. Kao što je digitalni marketing, popravak automobila, popravak tableta, računala i laptopa. Proizvodnja namještaja, proizvodnja eko hrane.

To su sve područja u kojima se čovjek radeći i učeći takav jedan posao može nakon nekoliko godina stečenog iskustva kroz rad i praksu osamostaliti i pokrenuti svoj biznis.

Komentiraj